субота, 25. јануар 2014.

Takmičenje "Sajt za bezbedan internet"

Удружење професора информатике Србије вас позива да учествујете у такмичењу
''Сајт за безбедан интернет''
Које се спроводи уз покровитељство Министарства спољне и унутрашње трговине и
телекомуникација, Сектора за електронске комуникације, информационо друштво и поштански
саобраћаја.
Такмичење “Сајт за безбедан интернет“ је део едукативног програма ‘’Безбедан
интернет’’ којим Удружење професора информатике Србије промовише и стимулише безбедно
коришћење интернета и превенцију злоупотреба код деце путем интернета.
Тема сајта који ће бити објављен на интернету је ''Безбедно коришћење интернета,
спречавање злоупотреба и искоришћавања деце путем интернета''.
Ко може да учествује:
- Ученици основне школе, седми и осми разред, у тимовима до 3 ученика и
- Ученици средње школe трећи и четврти разред , у тимовима до 3 ученика.
Улога ученика је да креирају сајтове информативног и едукативног карактера, што
подразумева идеју, маштовитост, истраживање, креативност, као и креирање
мултимедијалних елемената.
Сваки тим мора да има ментора наставника. Ментори су наставници свих струка, стручни
сарадници педагози психолози, библиотекари. Сви који су мотивисани да се баве задатом
темом. Једна школа може да пријави до 5 тимова. Тим пријављује и води наставник ментор.
За креирање сајта препоручујемо (није обавеза) да се користи неки од сервиса који су
бесплатни и доступни на интернету и који пружају онлајн креирање (нпр. naеки од CMS алата).
Избор алата односно сервиса је остављен тиму да сам одлучи који алат је најпримеренији и
који ће испунити захтеве мултимедијалности.
Пријављивање тимова
Тимови се пријављују путем пријавног формулара које можете преузети са следеће
адресе: http://takmicenjesbi.weebly.com
Детаљи такмичења се налазе на сајту Удружења професора информатике Србије.
www.upissrbije.edu.rs и на блогу
Рок за пријављивање тимова је отворен. Можете од данас пријавити тим из
ваше школе.
Рок и за публиковање сајта на интернету: Среда 15 јануар 2014. Године
У наредних 15 дана тимови ће радити на садржају својих блогова које ће додатно уређивати.
Стручна комисија ће прегледати пријављене сајтове до дана публиковања до 30.
јануара 2014. године када ће оценити сајтове у првом циклусу такмичења и донети одлуку о
даљем току такмичења. Други круг оцењивања ће се обавити током фебруара месеца.
Додела награда тимовим и менторима ће се обавити у марту 2014. године.
Награде за менторе:
I место таблет PC
II место таблет PC
III место таблет PC
Награде за ученике
вредне награде технички уређаји, пехари и плакете
Детаљније информације на нaведеним сајтовима a пријавни формулар којисе налази на горе
наведеном сајту послати путем email на адресу upisbzdint@gmail.com

Saveti

Nadimak. Kada postavljate vaš nadimak (na Twitter-u, Skype-u..) ne stavljajte vaše prezime ili datum rođenja.

Lozinke. Ne dajte svoje lozinke(šifre) nikome osim svojim roditeljima. Kada koristite javni računar, ne podešavajte da vas računar zapamti i dobro proverite da li ste se odjavili sa terminala.

Fotografije. Ne postavljajte vaše slike ili video bez dozvole vaših roditelja.

Internet prijatelji. Ne prihvatajte sastanak sa vašim internet prijateljima ukoliko ne dobijete dozvolu roditelja. Nažalost, ljudi se ponekad predstavljaju kako ljudi koji nisu. Setite se da nije sve što pročitate ili vidite na internetu tačno.

Internet oglasi. Ne kupujte ništa preko interneta, bez prethodnog razgovora sa rditeljima o tome. Neki vas oglasi mogu prevariti besplatnim stvarima ili vam mogu govoriti da ste osvojili nešto samo kako bi prikupili vaše lične informacije.

Društvene mreže. Mnogi sajtovi društvenih mreža (npr. facebook, Twitter, MySpace) imaju određene minimalne godine za otvaranje tog naloga. Ti uslovi postoje da bi vas zaštitili.

Pedofilija

Seksualno uznemiravanje dece je poseban oblik zlostavljanja dece koje ostavlja trajne posledice na dečiju psihu. U poslednjih pet godina gotovo 300 dece i maloletnika bilo je među žrtvama zlostavljanja na internetu. Nažalost, broj neprijavljenih slučajeva mnogo je veći.

Pedofilija spada u oblik poremećaja ličnosti. Ovde dolazi do pogrešnog izbora seksualnog objekta, a to su najčešće deca.Seksualno zlostavljanje maloletnih lica predstavlja bilo koji vid eksploatacije mlađih od 18 godina u cilju seksualnog zadovoljavanja od strane starije osobe.


Sexting

Sexting je kada mladi svoje fotografije i klipove eksplicitnijih sadržaja šalju svojim partnerima, a oni ih dalje distribuiraju pa  klipovi završavaju na  Facebooku ili Youtube često sa punim imenom i prezimenom osobe koja je na njima.

Edukacija dece i mladih

U gradskim sredinama gde deca više koriste računare, aktivnosti nevladinih organizacija pomažu mladima da se kvalitetnije informišu o mogućnostima i zloupotrebama interneta, kao i posledicama vršnjačkog nasilja. Predstavnici Centra za prevenciju devijantog ponašanja kod  mladih - Target obišli su više od 300 osnovnih i srednjih škola na teritoriji Vojvodine, organizovali edukativne tribine, seminare, različite skupove na kojima su učestvovala deca, roditelji i prosvetni radnici sa ciljem da ukažu na fenomen vršnjačkog nasilja i da se deca upoznaju sa problemima sa kojima mogu da se suoče.

Rad sa osnovcima i srednjoškolcima iz vojvođanskih škola odvijao se na radionicama gde su u malim grupama deca odgovarala na ključna pitanja koja su u vezi sa vršnjačkim nasiljem. Odgovori dece iz gradskih i ruralnih sredina bili su skoro identični. „Kada smo ih pitali kada bi imali problem na internetu, da ih neko uznemirava, da im preti ili zlostavlja, da li bi to prvo rekli roditeljima, 35 odsto dece je reklo da im roditelji ne znaju da koriste Facebook, jer da znaju zabranili bi mi da koriste internet. Manji broj dece, njih 25 odsto ne bi prvo reklo roditeljima, 15 odsto dece je reklo da im roditelji ne koriste računar i isto toliko smatra da im se ne može ništa desiti na internetu“, kaže Biljana Kikić Grujić. Najveća briga je upravo za one koji misle da su na internetu potpuno bezbedni.Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je 98 odsto dece upoznato sa pojmom vršnjačkog nasilja. Njih 50 odsto poznaje nekog iz okruženja ko je imao problem na internetu i isto toliko njih smatra da ne postoji psihičko nasilje već da guranje, ćuškanje i „malo“ tuče nije nasilje kako smatra njih 40 odsto. Na pitanje koji vid nasilja je najrasprostranjeniji, 40 odsto dece je reklo da je to vređanje preko Facebook-a koje se ogleda kroz maltretiranje starijih učenika i uglavnom se odnosi na simbole navijačkih grupa.

Zaštita dece na internetu

Surfovanje Internetom treba da bude zajednička aktivnost. Roditelji treba da pokažu deci da i njih interesuje to što deca rade i da je to aktivnost koju mogu (i treba) da obavljaju zajedno sa decom, fokusirajući se na poučne i zabavne sadržaje. Ovakav zajednički vid aktivnosti na Internetu, kao i diskusije o sajtovima koje ste posetili sa detetom, stvoriće liniju poverenja da vam se dete obrati kad god ima neku nedoumicu ili problem vezan za Internet. To može da znači da će prijaviti i pokušaje uznemiravanja preko Interneta, da je naleteo na neke sadržaje koji nisu namenjeni njegovom uzrastu i koje možda ne razume, ali mogu da deluju vrlo uznemiravajuće na psihu… Bitno je da u takvim slučajevima ne reagujete impulsivno, jer će to automatski značiti da vam se sledeći put dete neće obratiti, a onda je cela priča o poverenju otišla u propast. Umesto toga treba detetu objasniti zašto takvi sadržaji nisu za njega i naučiti ga kako da ih ubuduće izbegava.
Roditeljska kontrola
Možda najvažnija stvar je da decu treba naučiti da ličnost na Internetu nije isto što i ličnost u stvarnom životu. Treba im objasniti da virtuelni “prijatelj” sa Facebooka koji se predstavlja kao tinejdžer od 16 godina, u stvarnosti može da bude sredovečan silovatelj koji traži žrtvu, da pop-up prozori ili mailovi koji vam kažu da ste dobitnik nagrade od million dolara ako kliknete na njih i unesete svoju mail adresu, u stvarnosti znače da postajete dobitnik “nagrade” od million spam poruka...
Još jedna stvar koju preporučujemo je da se potrudite da delite sa detetom istu mail adresu. To će stvoriti dodatni stepen poverenja, pošto će deca moći da pročitaju vašu email korespondenciju, ali što je još važnije, vi ćete biti u stanju da pročitate njihovu. Ovo možda nekome deluje kao „špijunaža“, ali nekad je bolje i to nego da se posle jadikuje nad posledicama. Deljenjem mail adrese sa detetom na vreme ćete moći da uočite neke znake eventualnog uznemiranvanja, da skrenete detetu pažnju na njih, ali i da pravovremeno reagujete i sprečite eskaliranje problema.

Virtuelno vršnjačko nasilje

Deca ne shvataju ozbiljno mogućnosti zloupotrebe interneta, kao ni potencijalne posledice, a opet, spremni su da učestvuju u „igrama“ i „šalama“ koje su usmerene prema drugoj deci ne shvatajući da mogu da dovedu do povređenih osećanja, narušenog samopouzdanja, ozbiljnih trauma pa i do dramatičnih posledica...
Veliki broj dece poznaje nekog iz okruženja ko je imao problem na internetu, a za mnoge od njih - guranje, ćuškanje i „malo“ tuče nije nasilje.
Ovo su neki od zaključaka istraživanja koje je u razgovoru sa đacima osnovnih i srednjih škola u Vojvodini sprovela nevladina organizacija iz Novog Sada Centar za prevenciju devijantnog ponašanja kod  mladih – Targethttp://bezbedaninternet.org/ koja se godinama bavi problemom nasilja i zlostavljanja među decom.

Poput nekog kompjuterskog virusa velikom brzinom počeo je da se širi virus vršnjačkog nasilja na internetu - tzv. „sajber buling“ (cyber bulling). Fizičko nasilje dobilo je novi oblik sa kojim se susreću deca i mladi. Sa vršnjačkim nasiljem sretale su se i mnoge generacije unazad. Maltretiranja i vređanja vršnjaka dešavala su se mnogima. Za razliku od običnog „bulinga“, koji se dešava u školi ili na ulici, zbog mogućnosti koje pruža internet, žrtva sajber bulinga može da doživi neprijatnosti tokom celog dana jer nasilnik, skrivajući se iza anonimnosti koju pruža internet, često bude nepoznat i teško se otkriva njegov identitet.
Vršnjačko nasilje na internetu podrazumeva slanje poruka putem interneta ili mobilnog telefona sa ciljem da povredi ili uznemiri neko dete. Nasilje se manifestuje kroz tekstualne ili video poruke, fotografije ili pozive kojim se šire nasilni i uvredljivi komentari o vršnjaku. Društvene mreže koriste se kao sredstvo za širenje nasilja jer omogućavaju da u kratkom vremenskom periodu veliki broj ljudi komentariše, vređa ili vidi fotografiju ili komentar. Konflikti koji ovako započinju uglavnom se završavaju fizičkim sukobima.

Načini zloupotrebe dece na Internetu

Na Internetu postoji nekoliko hiljada organizacija koje se bave nekim od mnogobrojnih načina iskorišćavanja dece. Veliki broj tih organizacija legalno su prijavljena preduzeća, humanitarne ilinevladine organizacije sa pravnim identitetom. Njihovo predstavljanje u javnosti nedvosmisleno upućuje na službe za pružanje raznih vrsta pomoći, počev od humanitarnih materijalnih donacija, preko psihološke pomoći ugroženim grupama (deci razvedenih roditelja, deci sa lošim materijalnim i socijalnim statusom, itd.), pa sve do poslovnih ponuda sa dobrim i sigurnim zaradama. Međutim, ispod "šarenog plašta" primamljivih mogućnosti za bolji život najčešće se kriju ciljevi trafikinga, prostitucije, raznih vrsta krađa i drugih načina iskorišćavanja žrtava. S druge strane, postoje anonimni sajtovi iza kojih stoje kriminalističke grupe koje deluju potpuno ilegalno, dok u treću grupu spadaju pojedinci (psihijatrijski slučajevi) koji imaju direktan pristup žrtvi u nameri da ostvare svoje ciljeve, od kojih je na prvom mestu seksualno zlostavljanje. Zajednička osobina takvih „lovaca“ jeste njihov neverovatno "iskren" nastup, pun emocija, razumevanja i saosećanja prema potencijalnoj žrtvi.
Najčešći oblici zloupotrebe dece na internetu:
  • Trafiking
  • Krađa
  • Blud
  • Sugestija
  • Vrsnjacko nasilje
Krađa- u direktnom ili indirektnom obliku je još jedna u nizu vrsta zloupotrebe maloletnika preko interneta. Na sajtovima se često nudi pomoć tipa savetovališta koje ima za cilj prepoznavanje psihološkog profila maloletnika oko kojeg se naizgled stvara prijateljsko i zaštitničko okruženje. U drugim varijantama u istu svrhu moguće je iskoristiti informacije o brojevima kreditnih karticakojima maloletnik plaća svoje učešće u nagradnim igrama.
Blud- jedan od najrasprostranjenijih oblika zloupotrebe dece. Statistički je dokazano da je svaka četvrta devojčica i svaki šesti dečak dožive neki oblik seksualnog zlostavljanja. Napadi na njih uglavnom počinju druženjima na forumima i u Chat sobama, sistemom lažnog predstavljanja "lovaca". Posledice, psihološke, a neretko i fizičke prirode, na njoj ostaju trajno i kao takve, u potpunosti se podudaraju sa klasičnim zlostavljanjem ili silovanjem.
Sugestija- oblik napada sa ciljem da se žrtva navede na samopovređivanje, svesno ili nesvesno. Ova vrsta napada opasna je naročito stoga što može da rezultira teškim bolestima, pa čak ismrtnim slučajevima. Lakši vidovi delovanja sugestijom na potencijalnu žrtvu, mogu se naći na sajtovima čiji sadržaji obiluju raznim vrstama dijeta, telesnih vežbi i sličnih aktivnosti. Ciljnu grupuovakvih sajtova čine u najvećoj meri devojčice tinejdžerskog uzrasta.
Vršnjačko nasilje- Vršnjačkim nasiljem putem interneta naziva se podsticanje grupne mržnje, napadi na privatnost, uznemiravanje, praćenje, vređanje, nesavestan pristup štetnim sadržajima i širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Ono može uključivati još i slanje okrutnih, zlobnih, nekad i pretećih poruka, kao i kreiranje internet stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na računvršnjaka. Takvo nasilje odnosi se i na postavljanje fotografija vršnjaka na galerijama sajtova, uz zahtev posetiocima da ih procenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobukoja je najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi.

Zaštita dece na Internetu

Zaštita dece na Internetu podrazumeva fizičku, psihičku i moralnu bezbednost maloletnih lica tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti na Internetu (surfovanje, četovanje, korišcenje društveno-socijalnih mreža, online igrice). Cilj je zaštiti decu od neprimerenih sadržaja, negativnih efekata korišćenja Interneta i podići nivo svesti i znanja o tome na koji način virtuelna stvarnost utiče nadecu i dokle smeju da se upuštaju u digitalni svet, a da to bude bezbedno i bez posledica.



Zloupotreba Interneta se ne odnosi samo na najčešću asocijaciju koja se javlja u vezi sa ovim terminom - pornografiju, već se odnosi i na veb-sajtove sa štetnom tematikom – poputsamoubistavaanoreksije, otmica, abortusanacizmadroge, itd. Sajtovi sa „korisnim“ savetima i nekredibilnim tekstovima, takođe su veoma opasni, utoliko više što ne privlče veliku pažnju ali umnogome utiču na maloletnike, što dovodi do posledica koje se kreću u rasponu od fizičkih povreda do bolesti, pa čak i smrti